1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

OPIS PREDMETA:
Studenti se kroz kolegij Ekologija upoznaju sa temeljnim znanjima o ekologiji kao znanosti, problematikom s kojom se bavi, njenoj ulozi i važnosti za svaku vrstu. Kroz pojedine nastavne jedinice studenti usvajaju znanje o ekološkoj hijerarhiji, interakcijama između organizama i okruženja u kojem žive, prilagodbi organizama na okolišne čimbenike, kruženju tvari, interakcijama između populacija, ekologiji zajednice i biološkoj raznolikosti.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA:
Uvod u ekologiju; Definicija ekologije; Ekološke organizacijske jedinice; Podjela ekologije; Ekološki čimbenici okoliša; Uloga ekologije u našim životima.
Ekologija jedinke; Prilagodba organizama na uvjete fizičkog okoliša (svjetlost).
Prilagodba organizama na uvjete fizičkog okoliša (temperatura, voda).
Kako promjene okolišnih uvjeta utječu na organizme? (Regulacijski odgovori; Aklimatizacijski odgovori; Razvojni odgovori).
Ekologija ekosistema; Trofičke razine u ekosistemu; Proizvodnja i protok energije kroz ekosistem
Biogeokemijski ciklusi dušika, sumpora, fosfora, ugljika i vode. Ponavljanje za I. kolokvij.
I. parcijalni ispit
Ekologija populacija; Struktura populacije (genetička, prostorna, dobna populacija)
Dinamika populacije (Rast populacija; Fluktuacije populacija; Metapopulacije); Strategije u produženju vrste (Životni ciklus i reprodukcija)
Interakcija između populacija, Kompeticija; Mutualizam
Predatorstvo; Parazitizam
Ekologija zajednice; Koncept zajednice; Struktura zajednice
Razvitak zajednice i biološka raznolikost. Ponavljanje za II. parcijalni ispit.
II. parcijalni ispit
SEMINARI:
Analiza slučaja iz područja ekologije.

Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi:
1. Objasniti znanstvene temelje važne za ekoinženjerstvo, posebice temeljna znanja iz područja kemije, matematike, fizike, biologije i ekoinženjerstva
2. Razviti svijest i sposobnost provedbe preventivnih mjera zaštite okoliša
3. Prikupiti informacije iz različitih izvira potrebne za praćenje stanja i zaštitu okoliša te upravljanje vodama, zrakom, tlom, otpadom i energijom
4. Definirati jednostavne probleme u području ekoinženjerstva radi njihovog rješavanja
5. Povezati stečena znanja u zaštiti, kontroli i praćenju stanja okoliša te unaprjeđenju i upravljanju okolišem

Preduvjeti za upis predmeta:
Položeni predmeti: Uvod u ekoinženjerstvo, Mikrobiologija
Odslušan predmet: Opća i anorganska kemija

Preduvjeti za polaganje predmeta:
Prisustvo na predavanjima (minimalno 70%) i seminarima (100%). Predan seminarski rad i prezentacija.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija studenata:
Nakon odslušanog i položenog ispita iz kolegija Ekologija studenti će moći interpretirati, analizirati i primijeniti stečeno znanje vezano uz ekologiju, odnosno zaštitu pojedinih organizama i njihovih staništa. Ovladat će temeljnim znanjima o primjeni ekoloških principa te će ih moći povezati s drugim kolegijima u području Ekoinženjerstva i šire i planirati eksperimentalni rad u ekologiji. Upoznati će se s terminologijom što će im omogućiti bolje razumijevanje i lakšu komunikaciju s osobama nadležnim u tom području. Kroz seminarski rad upoznati će se sa pretraživanjem i citiranjem literature, pisanjem i oblikovanjem rada, te izradom prezentacije i izlaganjem.

Način provjere znanja i polaganja ispita:
Dva parcijalna ispita (nakon određene cjeline gradiva) koji se priznaju kao položeni ispit ukoliko su oba pozitivno ocijenjena, te pismeni i usmeni ispit u predviđenim ispitnim rokovima.

1. Povezati ekologiju s drugim znanostima.
2. Analizirati uzrasne piramide.
3. Usporediti ograničeni i neograničeni rast populacije.
4. Izračunati veličinu populacije.
5. Razlikovati interakcije između populacija.
6. Usporediti primarnu i sekundarnu sukcesiju.
7. Osmisliti, napisati i prezentirati seminarski rad.
8. Razlikovati ekologiju od zaštite okoliša i zaštite prirode.
9. Nacrtati i komentirati hijerarhiju biotičkih sustava.
10. Predvidjeti odgovore organizama (prilagodba) na promjene uvjeta u okolišu.
11. Povezati trofičke razine u ekosustavu s proizvodnjom i protokom energije.
12. Napraviti dijagram kruženje tvari u ekosustavu i povezati s temeljnim procesima u ekosustavu.
13. Procijeniti genetičku strukturu populacije na temelju Hardy-Weinber jednadžbe.
14. Skicirati disperziju jedinki u populaciji.
15. Razlikovati apsolutne metode od relativnih metoda procjene gustoće populacije.

1. Ecology 2nd edition, , R. E. Ricklefs, Thomas Nelson and Sons Ltd, Great Britain, 1980.
2. PP predavanja na Merlinu, , Dajana Kučić Grgić, , .
3. Ecology, Concepts & Applications 4th edition, , M. C. Molles Jr, McGraw-Hill, New York, USA, 2008.
4. Essentials of Ecology 5th edition, , G. Tyler Miller Jr., S. E. Spoolman, Brooks/Cole, Belmont, USA, 2009.
5. The Ecosystem Approach, , G. E. Likens: Its Use and Abuse, Ecology Institute, Oldendorf/Luhe Germany, 1992.

Upis predmeta :
Položen : Mikrobiologija
Položen : Uvod u ekoinženjerstvo
Odslušan : Opća i anorganska kemija

Obavezni predmet - Redovni studij - Ekoinženjerstvo