Opterećenje:
|
1. komponenta
Vrsta nastave | Ukupno |
Predavanja |
45 |
Laboratorijske vježbe |
45 |
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
|
Opis predmeta:
|
CILJ KOLEGIJA: Cilj kolegija je studentima dati osnovna znanja o analizi materijala od uzorkovanja, izbora metode do tumačenja dobivenih rezultata.
IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA:
1. Tjedan: Uloga analitičke kemije u analizi materijala. Osnove analitičkog procesa. Izvori pogrešaka u kemijskoj analizi. Sustavne, slučajne i grube pogreške. Statistička obrada rezultata. Točnost. Preciznost.
2. Tjedan: Uzorak i uzorkovanje. Reprezentativnost uzorka. Planiranje uzorkovanja. Poduzorkovanje. Priprema uzorka za kemijsku analizu. Voda u čvrstom uzorku. Razlaganje čvrstog uzorka.
3. Tjedan: Kemijske ravnoteže. Homogena i heterogena ravnoteža. Konstante ravnoteže.
4. Tjedan: Gravimetrijske metode: Mjerenje mase. Vrste taloga. Nastajanje taloga. Čimbenici koji utječu na nastajanje taloga. Čistoća taloga.
5. Tjedan: Uvod u titrimetrijske metode: Mjerenje volumena. Standardne otopine. Indikatori. Krivulja titracije.
6. Tjedan: Titrimetrijske metode: Neutralizacijske titracije. Krivulje neutralizacijskih titracija. Izbor indikatora.
7. Tjedan: Prva provjera znanja.
8. Tjedan: Titrimetrijske metode: Taložne titracije. Krivulja taložnih titracija. Izbor indikatora. Kompleksometrijske titracije. Krivulja kompleksometrijskih titracija. Izbor indikatora.
9. Tjedan: Titrimetrijske metode: Redoks titracije. Krivulja redoks titracije. Izbor indikatora.
10. Tjedan: Elektroanalitičke metode: Elektrogravimetrija. Potenciometrijske titracije. Indikatorske i referentne elektrode.
11. Tjedan: Uvod u spektrometrijske metode. Beerov zakon. Umjeravanje. Umjerna krivulja.
12. Tjedan: Separacija i izolacija analita. Selektivno taloženje.
13. Tjedan: Ekstrakcija tekuće-tekuće. Ekstrakcija slabih kiselina. Ekstrakcija metalnih iona.
14. Tjedan: Kromatografija. Kromatografski sustav. Podjela kromatografskih tehnika. Kromatogram. Kromatografsko razlučivanje.
15. Tjedan: Druga provjera znanja
Laboratorijske vježbe:
Vježba 1: Umjeravanje volumetrijskog posuđa
Vježba 2: Kemijske ravnoteže
Vježba 3: Kiselo-bazne titracije: Standardizacija HCl i NaOH
Vježba 4: Kiselo-bazne titracije: Određivanje H2C2O4
Vježba 5: Potenciometrijske titracije: Određivanje CH3COOH
Vježba 6. Taložne titracije: Određivanje klorida po Mohru
Vježba 7. Redoks titracije: Standardizacija KMnO4 , Određivanje željeza
Vježba 8. Elektrogravimetrija: Određivanje bakra
Vježba 9. Turbidimetrija: Određivanje sulfata u vodovodnoj vodi
Vježba 10. Selektivno taloženje.
Vježba 11. Tankoslojna kromatografija: Separacija i kvalitativna analiza metalnih iona u uzorku legure
Vježba 12. Analiza realnog uzorka - Kemijska analiza cementa: otapanje uzorka, priprema matične otopine, određivanje udjela SiO2+netopljivo (gravimetrija), određivanje udjela Fe2O3 i Al2O3 (spektrofotometrija), određivanje udjela CaO i MgO (kompleksometrijska titracija)
PREDUVJETI ZA UPIS PREDMETA:
Odslušana predavanja i odrađene vježbe iz kolegija Opća kemija.
PREDUVJETI ZA POLAGANJE PREDMETA:
Prisustvovanje na predavanjima, uspješno odrađene laboratorijske vježbe, položen završni kolokvij iz laboratorijskih vježbi.
RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA:
Razvijaju se opća znanja u području prirodnih znanosti (analitička kemija) te specifična znanja o analizi materijala s posebnim naglaskom na timskom i samostalnom radu.
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:
Redovito pohađanje nastave (predavanja i laboratorijske vježbe).
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE:
Predavanja
Laboratorijske vježbe
Konzultacije prema potrebi
NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:
Završni kolokvij iz laboratorijskih vježbi
Kontinuirane provjere znanja (dvije provjere), ovisno o postignutom uspjehu moguće je oslobađanje polaganja ispita
Pismeni ispit
Usmeni ispit
NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA:
Studentska anketa
ISHODI UČENJA KOLEGIJA:
1. Razumjeti sustavski pristup kemijskoj analizi
2. Kreirati plan uzorkovanja s ciljem dobivanja reprezentativnog uzorka
3. Primijeniti kemijske zakone u svrhu identifikacije, separacije i kvantifikacije analita u realnim uzorcima
4. Predložiti odgovarajuću metodu separacije i izolacije analita iz realnog uzorka
5. Kritički usporediti metode kvantitativne kemijske analize
6. Identificirati uzroke pogrešaka u kemijskoj analizi
7. Analizirati realni uzorak primjenom prikladne metode kemijske analize
8. Preispitati valjanost rezultata kemijske analize primjenom statističkih testova
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET PRIDONOSI:
1. Objasniti znanstvene temelje važne za kemiju i inženjerstvo materijala, posebice iz područja kemije, fizike, matematike i kemijskog inženjerstva
2. Definirati jednostavne probleme u području kemije i inženjerstva materijala radi njihovog rješavanja
3. Analizirati materijale korištenjem kemijskih i fizikalnih tehnika te laboratorijske opreme i uređaja
4. Teorijski protumačiti rezultate eksperimentalnog rada
5. Organizirati učinkoviti rad u laboratoriju, samostalno ili kao dio multidisciplinarnog tima
6. Prikazati rezultate svoga rada u pismenom i usmenom obliku
OBVEZNA LITERATURA:
1. Z. Šoljić, M. Kaštelan-Macan, Analitička kemija: Volumetrija, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2002.
2. Z. Šoljić, Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2003.
3. M. Kaštelan-Macan, Analitička kemija, I dio (Gravimetrija), Sveučilište Zagreb, 1991.
4. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler, Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1999.
5. M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga, Zagreb 2003.
6. D. Harvey, Modern analytical chemistry, McGraw-Hill, Boston 2000.
7. Nj. Radić, L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju, Školska knjiga, d. d., Zagreb, 2017.
|
Ishodi učenja:
|
- Razumjeti sustavski pristup kemijskoj analizi
- Kreirati plan uzorkovanja s ciljem dobivanja reprezentativnog uzorka
- Primijeniti kemijske zakone u svrhu identifikacije, separacije i kvantifikacije analita u realnim uzorcima
- Predložiti odgovarajuću metodu separacije i izolacije analita iz realnog uzorka
- Kritički usporediti metode kvantitativne kemijske analize
- Identificirati uzroke pogrešaka u kemijskoj analizi
- Analizirati realni uzorak primjenom prikladne metode kemijske analize
- Preispitati valjanost rezultata kemijske analize primjenom statističkih testova
|
Literatura:
|
- Analitička kemija: Volumetrija, , Z. Šoljić, M. Kaštelan-Macan, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2002.
- Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari, , Z. Šoljić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2003.
- Analitička kemija, I dio (Gravimetrija), , M. Kaštelan-Macan, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 1991.
- Osnove analitičke kemije, , D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler, Školska knjiga, Zagreb, 1999.
- Kemijska analiza u sustavu kvalitete, , M. Kaštelan-Macan, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
- Modern analytical chemistry, , D. Harvey, McGraw-Hill, Boston, 2000.
- Uvod u analitičku kemiju, , Nj. Radić, L. Kukoč Modun, Školska knjiga, Zagreb, 2017.
|