1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Laboratorijske vježbe	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

CILJ KOLEGIJA:
Naučiti studente, koji su tijekom preddiplomskog studija ovladali mehanizmima i ravnotežama kemijskih reakcija, kako ih primijeniti na realni uzorak te koje su interakcije prirodnih sastojaka tla i sedimenta moguće sa organskim i anorganskim zagađivalima. Biokemijski procesi pretvorbe tih spojeva u tlu i sedimentu. Multidisciplinaran pristup praćenju kvalitete okoliša.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA:
Predavanja:
1. tjedan
Tlo kao dio okoliša. Pedologija. Klasifikacija tala. Geološki uvjeti postanka tla. Pedogenetski činitelji i procesi.

2. tjedan
Sastav tla. Kemijska i fizikalna svojstva tla. Humus. Značaj organske tvari u tlu. Oblici hranjivih tvari u tlu. Voda u tlu. Mikroelementi.

3. tjedan
Degradacija tla. Antropogene promjene u tlu. Unos organskih i anorganskih zagađivala u tlo i njihova interakcija s različitim tipovima tla. Mobilnost pesticida, PCB i antibiotika u tlu.

4. tjedan
Klasifikacija oštećenja tala. Bioobnova tla. Uzorkovanje tla. Analiza tla.

5. tjedan
Sediment kao dio okoliša, nastanak i klasifikacija; ponovna depozicija pod utjecajem vode, vjetra i leda. Identifikacija. Interakcije na granici faza.

6. tjedan
Stanje tla u Republici Hrvatskoj. Zaštita tla u Republici Hrvatskoj.

7. tjedan
Prezentacija studentskih seminarskih radova.

8. tjedan
Parcijalni test

9 tjedan
Mikroorganizmi u tlu i sedimentu.

10. tjedan
Metabolizamske razlike među mikroorganizmima. Utjecaj fizikalnih čimbenika na rast mikroorganizama u tlu i sedimentu.

11. tjedan
Rast i razmnožavanje mikroorganizama.

12. tjedan
Uloga bioloških katalizatora u tlu.

13. tjedan
Prisutnost enzima u tlu (amilaza, celulaza, katalaza, nitrataza, oksidaza, ureaza, fosfataza).

14. tjedan
Biokemijski procesi u tlu i sedimentu.

15 tjedan
II. parcijalni test

Laboratorijske vježbe:
1. Analiza tla: a) Određivanje mehaničkog sastava tla ili sedimenta.
b) Određivanje higroskopnosti tla ili sedimenta po Mitschelichu.
c) Određivanje pH tla ili sedimenta.
d) Određivanje specifične provodnosti uzorka tla ili sedimenta.
e) Određivanje karaktera humusa.
f) Određivanje udjela humusa po Tjurinu i Kochmanu.
g) Određivanje karbonata u tlu ili sedimentu.
h) Određivanje kapaciteta i stanja zasićenosti adsorpcijskog kompleksa.
i) Određivanje lakopristupačnog fosfora u tlu ili sedimentu AL metodom.
j) Određivanje izmjenjivih dvovalentnih kationa u tlu ili sedimentu.
2. Mikrobiološka analiza tla:
a) Određivanje prisutnosti mikroorganizama u uzorcima tla i sedimenta
b) Promatranje mikroorganizama pod svjetlosnim mikroskopom
c) Izolacija mikroorganizama
d) Identifikacija mikroorganizama (bojanje po Gramu, API test, oksidaza, katalaza i nitrataza)
e) Mikrobna razgradnja organske tvari u tlu i sedimentu

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA:
Omogućavanje studentima da razumiju sve aspekte kemijskih i biokemijskih procesa koji se odvijaju u tlu i sedimentu. Osposobljavanje studenata za samostalno i objektivno procjenjivanje do kakvih kemijski i biokemijskih pretvorbi kemijskih tvari dolazi na temelju dostupnih informacija (vrsti zagađivala, karakteristikama tla i sl.).

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:
Pohađanje predavanja, održavanje seminara na zadanu temu iz sadržaja kolegija i laboratorijske vježbe.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA:
Redovito polaženje predavanja te završene laboratorijske vježbe.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE:
Predavanja uz korištenje Power point prezentacije i pojedinačne konzultacije sa studentima te eksperimentalni rad u laboratoriju u malim skupinama.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA: Pismeni i usmeni dio ispita.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA: Studentska anketa.

ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA:
1. Primijeniti složenija kemijska načela koja se nastavljaju na osnovna znanja kemije stečena na preddiplomskom studiju
2. Povezati osnovne činjenice, koncepte, kemijske principe i teorije vezane uz napredna područja kemije i kemijskih tehnologija
3. Objektivno procijeniti rezultate rada da bi se ih sažeto prezentiralo
4. Odgovorno organizirati laboratorijski rad
5. Objasniti znanstvene ili tehničke zamisli, podatke i zaključke, uz korištenje prikladnih obrazloženja, u stručnom ili općem okruženju, pismeno ili usmeno

1. Ispitati fizikalna i kemijska svojstva tla
2. Argumentirati značaj organske tvari u tlu
3. Razlikovati antropogene promjene u tlu
4. Interpretirati rezultate laboratorijskih opažanja i mjerenja
5. Predložiti mehanizme djelovanja mikroorganizama u tlu i sediment
6. Kreirati eksperiment biorazgradnje organske tvari u tlu
7. Odabrati odgovarajuće mikroorganizme za razgradnju organske tvari u tlu
8. Usporediti kinetiku biorazgradnje tvari u tlu primjenom dva različita mikroorganizma
9. Argumentirati eksperimentalne rezultate

1. PP predavanja na Merlinu, , Dajana Kučić Grgić, , .
2. Nastavni materijal za vježbe (interna skripta), , Dragana Mutavdžić Pavlović, , .
3. Zaštita okoliša, , F. Briški, Element, 2016.
4. PP prezentacije na Merlinu, , Dragana Mutavdžić Pavlović, , .
5. , DOPUNSKA LITERATURA:
   1. D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, Školska knjiga Zagreb, 1999.
   2. J. Martinović, Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Pokret prijatelja prirode Lijepa naša, Zagreb 1997.
   3. E. Prohić, Geokemija, Targa Zagreb, 1998.
   4. W. Stumm, Aquatic surface chemistry: Chemical processes at the particle, water interface, Wiley Interscience Pub. New York 1987.
   5. G.W. Van Loon, Environmental chemistry, Oxford University press 2000.
   6. Skupina autora, Analitika okoliša (ur. M. Kaštelan Macan, M. Petrović), HINUS i FKIT, Zagreb 2013., , , .

Izborni kolegij - Redovni modul - Kemija okoliša