Voditelj studija: prof. dr. sc.  Marko Rogošić

Opis zvanja:

• Tehničke znanosti, polje Kemijsko inženjerstvo
• Prirodne znanosti, polje Kemija

Nositelj studija: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Iz uvodnog obrazloženja doktorskog studija

Objedinjenim programom želi se dati doprinos razvoju novih materijala, naprednih procesa i održivih tehnologija koji se oslanjaju na područja nanoznanosti, bioznanosti, povezivanje kemijskih i fizikalnih znanosti s inženjerstvom materijala, kao i na razvoj ekološki prihvatljivih tehnologija, energetski učinkovitih industrijskih procesa te ostalih tehnologija usmjerenih na pružanje usluga kemijskoj industriji, uključujući razvoj, prijenos i primjenu novih metoda, proizvoda i projekata u području kemijske procesne industrije te na području mjerenja, modeliranja, dijagnostike i vođenja kemijskih procesa. Danas se brišu oštre granice između fundamentalnih i primijenjenih istraživanja, a u nekim područjima granica između fundamentalnih istraživanja i konačne industrijske primjene više i ne postoji1 (biosenzori u medicini, antivirusni i antitumorski lijekovi, keramički, polimerni te kompozitni materijali za specifične namjene, katalizatori i dr.). Upravo u navedenim područjima fundamentalnog i primijenjenog istraživanja FKIT ima dugu tradiciju, te na ovaj način nudi prepoznatljiv program koji odražava kontinuitet poslijediplomskog obrazovanja od 1962. godine.

Uvjeti upisa na studij

Upis na studij provodi se putem javnog natječaja koji se raspisuje u pravilu jednom godišnje. Uvjete upisa na studij određuje Vijeće doktorskog studija u skladu s čl. 8. Pravilnika o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu.

Studij mogu upisati pristupnici koji su:

• završili sveučilišni diplomski studij Kemijskog inženjerstva, Kemije inženjerstva i materijala, Ekoinženjerstva i Primijenjene kemije,
• završili sveučilišni dodiplomski studij Kemijsko inženjerstvo i tehnologija,
• završili sveučilišni diplomski ili dodiplomski studij u području tehničkih, prirodoslovnih, biotehničkih i biomedicinskih znanosti na domaćem ili inozemnom sveučilištu.

Postupak priznavanja kvalifikacija stečenih u inozemstvu provodi se prema postojećim propisima RH. Vijeće doktorskog studija pristupniku može propisati razlikovne kolegije radi stjecanja temeljnih znanja potrebnih za pohađanje i uspješno završavanje studija, u skladu s člankom 5.6 Pravilnika o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu. Razlikovni kolegiji slušaju se i polažu prema redovitom programu diplomskog studija nositelja predloženog programa i ne ubrajaju se u zbroj ECTS bodova doktorskog programa. Minimalna prosječna ocjena diplomskog ili dodiplomskog studija potrebna za upis je 4,0 (težinski prosjek ocjena). Upis s nižom prosječnom ocjenom moguć je uz preporuke dvaju sveučilišnih profesora, te ukoliko je kandidat koautor barem jednog rada prezentiranog na kongresu ili objavljenog u časopisu. Uvjet za upis studija je aktivno poznavanje engleskog jezika.

Ako se na natječaj prijavi veći broj pristupnika od broja predviđenih mjesta provodi se selekcijski postupak koji se sastoji od pregleda pristigle dokumentacije te individualnog razgovora s pristupnicima, pri čemu se konačni odabir temelji na odluci Vijeća doktorskog studija.

Kriteriji vrednovanja pristupnika pri selekcijskom postupku obuhvaćaju sljedeće elemente:

• uspješnost (težinski prosjek ocjena) na sveučilišnom diplomskom ili dodiplomskom studiju (75%),
• završeni poslijediplomski specijalistički, odnosno magistarski studij (5%),
• objavljeni znanstveni radovi i sudjelovanje na znanstvenim skupovima (5 %),
• nagrade (rektorova nagrada, dekanova nagrada, pohvale za uspjeh na studiju) dobivene tijekom preddiplomskog, diplomskog ili dodiplomskog studija (5%),
• pristupnikovi znanstveno‐istraživački interesi na temelju individualnih razgovora (10%).

Imena i kvalifikacije izabranih pristupnika te imena njihovih preporučitelja javno će se objaviti na mrežnim stranicama studija.

Pri upisu na studij, svaki pristupnik pismeno izjavljuje hoće li studirati u punom radnom vremenu ili s dijelom radnog vremena.

Pristupniku se, pri upisu na studij, dodjeljuje studijski savjetnik koji mu pomaže tijekom studija, prati njegov rad i postignuća, pomaže u izboru mentora te zajedno s njim razrađuje plan obveza koje, uz istraživanje, obuhvaćaju upis i polaganje predmeta, seminara i radionica za stjecanje generičkih vještina. Studijski savjetnik zajedno s kandidatom izabire temeljne i izborne kolegije na osnovi pristupnikovih znanstveno‐istraživačkih interesa, te u skladu sa znanjima i kompetencijama koje je pristupnik stekao na preddiplomskim i diplomskim studijima.

Mentor može biti nastavnik izabran u znanstveno‐nastavno zvanje koji ima zaključen ugovor o radu s Fakultetom. Sveučilišni nastavnici ostalih visokoškolskih ustanova, kao i znanstvenici koji su izabrani u znanstvena zvanja, a zaposleni su na izvansveučilišnim ustanovama, mogu biti mentori uz odobrenje Vijeća doktorskog studija i Fakultetskog vijeća za svaki pojedini slučaj. Radi osiguranja kvalitete doktorskog rada, omogućava se dvostruko mentorstvo, ako za to postoji potreba (primjerice, interdisciplinarnost istraživanja, provođenje istraživanja u više ustanova).

Doktorand ima pravo jedanput promijeniti temu ili mentora, uz pisani zahtjev i uz očitovanje dosadašnjeg mentora na odgovarajućem obrascu (DR.SC.‐06). U slučaju da kvaliteta rada doktoranda nije zadovoljavajuća, doktorand može izgubiti pravo na nastavak studija.

Ustroj programa

Program doktorskog studija Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija traje 3 godine i ukupno nosi 180 ECTS bodova izraženo preko ukupnog opterećenja doktoranada. Osnovna struktura programa, izbor kolegija i ostalih oblika aktivnosti u okviru doktorskog programa određeni su temom doktorskog rada.

Osnovna struktura programa uključuje doktorski rad, nastavu u obliku obveznih i izbornih kolegija, javno izlaganje teme doktorskog rada, te ostale obvezne i neobvezne oblike rada.

Doktorskim radom ostvaruje se 120 ECTS bodova, nastavom 30 ECTS bodova te javnim izlaganjem teme doktorskog rada 5 ECTS bodova. Ostalim obveznim oblicima nastave stječe se najmanje 13 ECTS bodova, dok se preostalih 12 ECTS bodova stječe kroz obvezne i neobvezne oblike rada.

Doktorski rad podrazumijeva sve aktivnosti koje su vezane uz istraživanje, izradu i obranu doktorskog rada.

Nastava podrazumijeva upis dva obvezna i tri izborna kolegija prema priloženom popisu, pri čemu svaki kolegij nosi 6 ECTS bodova. U dogovoru s mentorom doktorandi mogu birati i druge kolegije sa srodnih programa na Sveučilištu u Zagrebu, odnosno na drugim sveučilištima. Ostali obvezni oblici rada uključuju: istraživački seminar (2 ECTS boda), radionica kojom se razvijaju transferne ili generičke vještine (2 ECTS boda), diskusijska skupina (2 ECTS boda), objavljivanje rada u časopisu citiranom u CC bazi podataka (5 ECTS bodova) i sudjelovanje s priopćenjem na znanstvenom skupu (2 ECTS boda). Pri tome kandidat mora ostvariti ECTS bodove u svakom od navedenih obveznih oblika rada.

Neobvezni oblici rada podrazumijevaju upis najviše jednog dodatnog izbornog kolegija (6 ECTS bodova), prisustvovanje na javnim znanstvenim predavanjima uz izradu pisanog osvrta (2 ECTS boda), objavljivanje dodatnih znanstvenih radova u časopisima citiranim u CC bazi podataka (5 ECTS bodova), objavljivanje znanstvenih radova u časopisima citiranim u SCI i SCIex (4 ECTS boda) i sekundarnim bazama podataka (2 ECTS boda), objavljivanje recenziranih znanstvenih radova u zbornicima skupova (1 ECTS bod), profesionalno usavršavanje koje podrazumijeva minimalno jednomjesečni boravak u drugim institucijama (1 ECTS bod za svaki mjesec boravka) i ljetne škole (2 ECTS boda). Pri tome kandidat može ostvariti ECTS bodove u bilo kojem od prethodno navedenih obveznih i neobveznih oblika rada.

Popis kolegija

Temeljni kolegiji

Izborni kolegiji

Radionice