Znanstvenice Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije izv. prof. dr. sc. Vesna Ocelić Bulatović, izv. prof. dr. sc. Dajana Kučić Grgić i dr. sc. Martina Miloloža, mag. ing. oecoing u dugogodišnjoj suradnji s izv. prof. dr. sc. Antunom Jozinovićem, prof. dr. sc. Dragom Šubarićem, prof. dr. sc. Đurđicom Ačkar s Prehrambeno tehnološkog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka i doktorandom Mariom Kovačem s Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, objavile su znanstveni rad pod naslovom Biopolymeric Blends of Thermoplastic Starch and Polylactide as Sustainable Packaging Materials u Q1 časopisu Polymers izdavača MDPI Publications.
Ovom radu prethodila je i objava, značajna po sadnji, izolaciji i karakterizacije škroba iz posebne sorte krumpira važne za dobivanje termoplastičnog škroba, TPS.
Znanstvenici u svom istraživanju stavljaju naglasak na izazove vezane uz globalnu potrošnju plastike. Prema njihovim nalazima, globalna potrošnja plastike dosegnula je nevjerojatnih 8,3 milijarde tona u proteklih sedam desetljeća, pri čemu sektor pakiranja čini značajnim dijelom s udjelom od 40%. Ove brojke ukazuju na alarmantan scenarij – do 2050. godine moglo bi biti generirano oko 12 milijardi tona dugotrajnog plastičnog otpada, što će dodatno pogoršati problem mikroplastike i onečišćenje okoliša. Svake godine se koristi čak 150 milijuna tona plastike samo za jednokratnu ambalažu, što dodatno opterećuje naš planet.
U globalnoj borbi protiv ovih izazova, znanstvenici su naglasili važnost inovativnog pristupa. Njihovo istraživanje se usredotočilo na detaljnu analizu biorazgradivih polimernih mješavina posebne sorte termoplastičnog krumpirovog škroba (TPS) i polilaktida (PLA), s dodatkom limunske kiseline (CA) kao potencijalnog kompatibilizatora i plastifikatora. Kroz sveobuhvatnu fizikalno-kemijsku karakterizaciju, uključujući FTIR-ATR spektroskopiju, skenirajuću elektronsku mikroskopiju (SEM), diferencijalnu skenirajuću kalorimetriju (DSC), mehanička ispitivanja, propusnost vodene pare (WVP) te testove biorazgradnje u tlu, znanstvenici su analizirali svojstva ovih mješavina. Njihovi rezultati ukazuju na poboljšanje adhezije između TPS i PLA faza zbog dodatka limunske kiseline, te bolju homogenost strukture i veću kompatibilnost polimernih mješavina. Ovo poboljšanje rezultiralo je boljim toplinskim, mehaničkim i barijernim svojstvima proučavanih biorazgradivih TPS/PLA polimernih mješavina. Zaključno, istraživači su istaknuli važnost upotrebe termoplastičnog škroba u ovim mješavinama zbog ubrzavanja biorazgradnje PLA, te su naglasili potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi se optimizirala formulacija i parametri obrade, postižući željenu ravnotežu između mehaničke čvrstoće, toplinskih i barijernih svojstava te biorazgradljivosti.